Gradina badanj

U neposrednoj blizini Crikvenice, uz tok Dubračine, postoji nevelika, ali strateški izvrsno postavljena gradina - Badanj, najstariji spomenik srednjovjekovnog fortifikacijskog graditeljstva u Vinodolu. Nije poznat izvorni naziv utvrde, napuštene nakon velikog potresa u 14. stoljeću. Dio vojne posade se vjerojatno preselio u obližnje naselje Kostelj, a funkcije nadzora nad ušćem rječice Dubračine je preuzeo drevni Kotor. Utvrda Badanj je nepravilnog kružnog tlocrtnog oblika, a sastoji se od prostrane središnje kule, u kojoj se nalaze prostorije za boravak posade i vodosprema. Uz vijugavi pristupni put nalazi se podgrađe s više pravokutnih stambenih objekata. Pojedinačni nalazi antičkih opeka ugrađenih u zidove Badnja mogu značiti da je jezgra utvrde nastala još u razdoblju sutona antike, odnosno ranobizantskome dobu, između 4. i 6. stoljeća. U podnožju Badnja, nad lijevom obalom Dubračine, nalaze se ruševine crkvice Sv.Duha na Duševu, izgrađene u 12. stoljeću, a obnovljene u 15. stoljeću, uz koju se nalazi srednjovjekovno grolje, formirano nakon napuštanja starorhvatskoga groblja na Gorici u selu Stranče.

Uz povijest Badnja se vezuje legenda o zakopanom blagu koje čuva velika zmija, a Hrvati su je čuli od starosjedilaca koje su tamo zatekli. Zmija je staromediteranski božanski simbol, a legende o zakopanom blagu su česte na području crikveničke rivijere i Vinodola.