Ljubavna cestica

Šetnica inspirirana ljubavnim pričama

Ako ste ljubitelj dugih romantičnih šetnji, onda ste svakako na pravom mjestu. Najljepša šetnica na crikveničkome području, kako je mnogi opisuju, nastala je još ranih tridesetih godina 20. stoljeća, a zbog mnogih zaljubljenih pogleda koje tamo možete sresti, dobila je naziv Ljubavna cestica.

Na 8 km dugoj šetnici čeka vas prekrasna simbioza prirode i kulturno-povijesne baštine. Oaza je to u kojoj ćete probuditi svoja osjetila, bilo da zaljubljeno gledate u voljenu osobu držeći je za ruku, osluškujete pjesmu vjetra ili pak uživate u mirisu mediteranskog bilja.

Na putu ćete upoznati i neke od kulturno - povijesnih znamenitosti:

• Kasnoantičku gradinu Badanj (60 m n.v.)
• Pod veli kamik - nekadašnji izvor pitke vode i prvi crikvenički vodovod, izgrađen 1890. Godine
• Vidikovac na putu od gradine Badanj do Kavranove stene na 155 m n.v. s pogledom na Tribalj i Tribaljsko akumulacijsko jezero
• Lokvu ispred Kavranove stene s livadicama kao stvorenima za odmor i druženje
• Kavranova sten, koja se strmo uzdiže iznad lokve na 290 m n.v.

Gradina Badanj

Gradina Badanj je najstariji spomenik srednjovjekovnog fortifikacijskog graditeljstva u Vinodolu, koji se nalazi u neposrednoj blizini Crikvenice. Iako ne znamo izvorni naziv same utvrde, tlocrt govori o njegovoj velikoj povijesnoj važnosti, a antički nalazi svjedoče da je građena u ranobizantskom dobu, između 4. i 6. stoljeća.  Utvrda je nepravilnog kružnog oblika, a sastoji se od prostrane središnje kule, u kojoj se nalaze prostorije za boravak posade i vodosprema.

U njezinom se podnožju nalaze i ruševine crkvice sv. Duha koja potječe još iz 12. stoljeća. Crkvica je obnovljena u 15. stoljeću, a uz nju se nalazi srednjevjekovno groblje koje je nastalo nakon napuštanja starohrvatskoga groblja na Gorici u selu Stranče.

Pod veli kamik

Ovaj je izvor pitke vode i prvi vodovod od 1890. godine jedino mjesto koje je u suhim ljetnim mjesecima snabdijevalo stanovništvo pitkom vodom. Danas ga je teško pronaći ispod uzdignutog kamena, ali je tu, iznad gornje staze Ljubavne cestice. Iako je 1916. presušio zbog posljedice potresa u Crikvenici, nije zaboravljen ni danas, nego je uz slavinu podignut spomenik kako bi nas podsjetio na veliku važnost koju je imao u životu onoga doba.