Arheološka nalazišta
Ad Turres
Crikvenica je grad bogate antičke baštine, što je potvrdilo arheološko istraživanje naselja Ad turres, koje je prethodilo današnjoj Crikvenici. Na prostoru Ad turresa se razvila vrlo snažna keramičarska radionica Seksta Metilija Maksima na prijelazu 1. st. pr. Kr. i 1. st. po. Kr, a sadržavala je objekte za sve važnije faze proizvodnje. Za funkcioniranje radionice su morali postojati nužni prirodni preduvjeti: blizina izvora sirovine (gliništa), dostupnost tekuće slatke vode, velika količina goriva (drva) i, naposljetku, blizina cestovne ili vodene komunikacije, a Crikvenica je ispunjavala sve te uvjete. Među brojnim nalazima na arheološkom nalazištu Ad turres u Crikvenici svakako treba istaknuti jedinstven tip rimske amfore, koja je prema nalazištu na kojemu je otkrivena dobila ime Crikvenica. Ovaj poseban tip amfore je službeno nazvan Jadranska amfora ravnog dna tip Crikvenica, što je potvrđeno i od strane stručnjaka. Crikvenička amfora se ubraja u skupinu rimskih amfora ravnog dna i predstavlja lokalnu varijantu amfora tipa Forlimpopoli, koje su se proizvodile u Italiji tijekom 1. i 2. stoljeća. Zbog mnogih specifičnih oblikovnih karakteristika, crikvenička je amfora bila izvorni proizvod antičkog Ad turresa. Danas, dvije tisuće godina kasnije, ove se amfore opet izrađuju, ali samo kao umanjene replike, koje su postale autohtoni suvenir Crikvenice.
Jama Vrtare male
Jama Vrtare male je pronađena u Dramlju te predstavlja jedan od najbogatijih paleontoloških lokaliteta u Hrvatskoj, koji svjedoči o dinamičnom životu iz vremena prapovijesti i gornjeg pleistocena, odnosno s kraja dugog razdoblja ledenog doba, u kojem se pojavio današnji čovjek. Duboka je četrdesetak metara, a u njoj je pronađen niz fosilnih ostataka davno izumrlih životinja te uočena velika bioraznolikost podzemnih organizama. Paleontološkom su obradom utvrđene kosti i zubi slona, šumskog nosoroga, pragoveda/bizona, konja, jelena lopatara, divokoze, špiljskog lava, špiljskog medvjeda, medvjeda, vuka te brojni ostaci sitnih sisavaca i ptica: poljske voluharice, hrčka, zeca, šišmiša, krtice, divljeg goluba, crvenokljune galice, jastreba, snježne sove, gavrana i dr. Jama je upisana u Registar spomenika prirode te je kao takva i preliminarno zaštićena.
Arheološki lokalitet Lokvišće
Arheološki lokalitet Lokvišće u Jadranovu potječe iz doba starih Rimljana te je najstariji spomenik kulture u mjestu. Uvala Lokvišće pored arheološkog lokaliteta ima i prirodno ljekovito blato balneološke kvalitete.
