CRIKVENICA – KLIMA I BIOKLIMA

CRIKVENICA – KLIMA I BIOKLIMA
Ksenija Zaninović

OPĆENITO O KLIMI

Prema Köppenovoj klasifikaciji klime Crikvenica ima umjereno toplu kišnu klimu s najtoplijim mjesecom srpnjem koji ima srednju temperaturu 24.5ºC i najhladnijim siječnjem sa 6.2. Srednje dnevne temperature više od 20ºC mogu se očekivati od početka lipnja do sredine rujna. Temperature mora su od sredine lipnja i gotovo do kraja rujna više od 20ºC, pa je u tom razdoblju more ugodno za kupanje. Hladnih dana, u kojima temperatura padne ispod 0ºC, ima svega oko 16 godišnje i javljaju se od studenog do ožujka.. Nasuprot tome, topli dani, s najvišom dnevnom temperaturrom višom od 25ºC, javljaju se od svibnja do listopada, a u srpnju i kolovozu gotovo su svi dani topli. U srpnju i kolovozu u oko 40% dana najviša dnevna temperatura prijeđe i prag od 30ºC (vrući dani), a noćna temperatura ne padne ispod 20ºC (dani s toplim noćima). Srednja godišnja naoblaka nešto je manja od 4 desetine. Naoblake je više zimi, kada je nešto više od polovice neba zastrto oblacima. U proljeće se količina naoblake smanjuje a ljeti postiže najniže vrijednosti - u srpnju i kolovozu je nešto više od 3 desetine neba zastrto oblacima. S ukupno oko 2300 sati sa sijanjem Sunca godišnje ili prosječno nešto više od 6 sati dnevno, Crikvenica spada među vrlo sunčana područja u Hrvatskoj. Od studenog do siječnja u prosjeku ima 3-4 sunčana sata dnevno, a u najsunčanije doba godine, ljeti u srpnju i kolovozu, sunce u prosjeku sije oko 10 sati dnevno. Godišnje ima oko 85 vedrih dana, u kojima je srednja dnevna naoblaka manja od 2 desetine, a od svibnja do listopada ima više od 7 vedrih dana mjesečno, najviše u srpnju i kolovozu. Oblačni dani, kada je više od 8 desetina neba prekriveno oblacima malo su rjeđi od vedrih, mnogo su češći u hladno doba godine, a vrlo su rijetki u ljetnim mjesecima..
Godišnje u Crikvenici padne oko 1215 mm oborine. Najviše oborine u Crikvenici padne zimi, što je obilježje maritimnog oborinskog režima. Od listopada do ožujka padne oko 57% ukupne godišnje količine oborine, a u tom razdoblju mjesečno ima oko 7 do 10 oborinskih dana. U toplom dijelu godine oborine je manje, rjeđi su i oborinski dani, i u srpnju i kolovozu se u prosjeku javljaj oko 5 do 6 oborinska dana mjesečno.
U godišnjoj ruži vjetra prevladavaju slabi vjetrovi. Najčešći su vjetrovi iz sjevernog i sjever-sjeveroistočnog smjera, a sljedeći po učestalosti su vjetrovi iz jugoistočnog smjera. Ovakav vjetrovni režim karaktersitičan je za čitavu obalu, ukazujući na pojave bure i juga. Ljeti, sredinom dana, karakteristično je strujanje iz zapadnog kvadranta, poznati maestral, koji se međutim gubi u ukupnoj godišnjoj ruži.

BIOKLIMA

Interval osjeta ugodnosti, na koji utječu temperatura, vlaga i vjetar, u Crikvenici se, prema prosječnom osjetu, kreće od vrlo hladnog do vrućeg. Od početka prosinca do sredine ožujka jutra i večeri su u prosjeku vrlo hladni, a u studenom i u drugoj polovici ožujka su hladni. Istovremeno, od početka studenog do kraja ožujka.popodneva su svježa. Odmicanjem zime osjet vrlo hladnog i hladnog sve je kraći, pa je u većem dijelu dana svježe. Početkom travnja jutra i večeri postaju svježi, sredinom travnja jutra su već ugodno svježa, a u popodnevnim satima je do plovice travnja ugodno svježe a nakon toga ugodno. U svibnju su jutra ugodna, večeri ugodno svježe dok je u najtoplijem dijelu dana već ugodno toplo. Ljeti od početka lipnja do kraja kolovoza jutra su ugodo topla a večeri ugodne. U linju je ugodno toplo i u popodnevnim satima, dok su u srpnju i kolovozu popodneva uglavnom topla, a krajem srpnja i početkom kolovoza vruća. U rujnu prosječni je osjet ugode između ugodno svježeg do ugodno toplog, a u listopadu su juz svježa jutra i večeri popodneva ugodno svježa.
Razdioba vjerojatnosti pojavljivanja osjeta ugode tijekom godine, ovdje prikazana za 14h, daje detaljniju sliku. Zimi je osjet vrlo hladnoga u popodnevnim satima rijedak i pojavljuje se u manje od 20% slučajeva. Osjeti hladno i svježe podjednako su česti, a čak i u najhladnijim zimskim mjesecima u oko 20% slučajeva bude ugodno svježe ili ugodno. Već u veljači, premda rijetko, zna biti i ugodno toplo. Rano proljeće i kasna jesen su svježi ili ugodno svježi, a osjet ugodno toplog pojavljuje se već u veljači i traje do početka studenoga. U travnju i listopadu uglavnom je ugodno svježe do ugodno toplo, a u svibnju i rujnu popodneva su u najvećem broju slučajeva ugodno topla ili topla. Proljeće i jesen vrlo su povoljni za provođenje aktivnog odmora uz šetnje i sport. Ljetna popodneva su najčešće topla ili vruća, a povoljna je karakteristika crikveničke bioklime da se osjet vrlo vruće i u najtoplijim mjesecima javlja isključivo u popodnevnim satima, pa su jutra i večeri pogodni za šetnje ili sportske aktivnosti. Zbog lijepog i toplog vremena u to godišnje doba moguć je gotovo cjelodnevni boravak na otvorenom, a u najtoplijem dijelu dana osvježavajuće kupanje u moru ublažit će osjećaj vrućine.

KLIMATSKI INDEKS ZA TURIZAM

Složeni utjecaj klimatskih parametara na turizam može se izraziti kvantitativnom ocjenom ili indeksom pogodnosti klime za široki raspon turističkih aktivnosti i razonode. Takav indeks omogućuje procjenu klimatske atraktivnosti te pomaže pri izboru destinacije i vremena za različite oblike turizma. Najvažniji parametri za turizam su toplinsko stanje, oborina, vjetar i sunčevo zračenje, pa je u skladu s tim definiran klimatski indeks za turizam koji ujedinjuje toplinske, estetske i fizičke aspekte atmosferskih uvjeta važnih za turizam. Toplinska komponenta je mjera ravnoteže energije između tijela i okoline, određuje se pomoću nekog bioklimatskog indeksa, a izražava se toplinskim osjetom. Takav indeks je fiziološka ekvivalentna temperature PET koja ujedinjuje utjecaj temperature, relativne vlažnosti, brzine vjetra i zračenja na toplinski osjet i izražava se u °C. Definira se kao ekvivalentna temperaturi pri kojoj bi se osoba koja sjedi u zatvorenom prostoru osjećala jednako kao u stvarnim uvjetima. Toplinski osjet koji se temelji na PET podijeljen je u 9 klasa osjeta od vrlo hladnog do vrlo vrućeg. Estetska komponenta uključuje naoblaku i rangira se od vedrog do potpuno oblačnog. Fizičke komponente su vjetar i oborina a kad premašuju određene vrijednosti mogu imati presudni utjecaj. Obzirom da različitim aktivnostima pogoduju različiti vremenski uvjeti, jasno je da klimatski indeks za turizam (CIT) treba ocijeniti kvalitetu klimatskih uvjeta za onu vrstu turizma za koju je namijenjen. Granične vrijednosti za toplinske, estetske i fizičke komponente ovise o njihovom utjecaju na ljude ali i na opremu koju koriste (lopte, bicikli, brodice), a određene su na temelju ispitivanja korisnika i stručnjaka. Kombinacija toplinskih, ekstetskih i fizičkih komponenti određuje ocjenu klimatskih uvjeta za turizam kao neprihvatljivo, prihvatljivo i idealno.
Ovdje je prikazana vjerojatnost povoljnosti klimatskih prilika za različite oblike turizma u najtoplije doba da, u 14 sati. Crikvenica ima vrlo povoljne uvjete za različite vrste turizma tijekom cijele godine. Prihvatljivi uvjeti za boravak na plaži  (³50% svih dana) prevladavaju od svibnja do rujna, pri čemu je u tom razdoblju od 40-50% dana s idealnim uvjetima. Razdoblje povoljnih klimatskih prilika za neke druge vrste turizma, kao što su pješačenje, biciklizam, nogomet i osobito kulturni turizam, koji je najmanje osjetljiv na vremenske prilike, traje praktički tijekom cijele godine, a nepovoljnih prilika najviše je zimi zbog hladnoće te ljeti zbog vrućine. Klimatske prilike u Crikvenici vrlo je povoljne za plovidbu brodicom tijekom cijele godine, a najviše nepovoljnih prilika je zimi zbog hladnoće. Zbog većih ograničenja vezanih uz brzinu vjetra razdoblje povoljnih klimatskih prilika za jedrenje je nešto kraće s najpovoljnijim prilikama od travnja to listopada.
Obzirom da je su ovdje prikazane prilike u 14 sati, treba voditi računa da su za neke aktivnosti povoljniji jutarnji ili večrnji sati ljeti kad je toplinsko opterećenje manje. Imajući to u vidu, klima u Crikvenici ima vrlo povoljne karakteristike za vrlo širok spektar aktivnosti tijekom odmora.